Volonterstvo je prednost za društvo u cjelini i pojedinca volontera jer jača osjećaje povjerenja, solidarnosti i uzajamnosti među građanima te stvara mogućnosti za aktivno sudjelovanje. Tijekom posljednjih godina u svijetu je značajno porastao broj prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim faktorom, a taj trend će se, nažalost, vjerojatno nastaviti. Velike tragedije koje se učestalo događaju u cijelome svijetu naglašavaju potrebu razvoja i usavršavanja službi za pripremu i odgovor na krizne situacije, što je slučaj i u Republici Hrvatskoj. Takve tragedije iziskuju potrebu reagiranja, ne samo nadležnih javnih institucija već i šire zajednice, gdje posebno dolazi do izražaja uloga volontera koji pomažu pogođenom stanovništvu. Volontiranje je vrijedan dio svake zajednice. Volonteri dolaze iz svih segmenata društva. U vrijeme kriznih situacija baš svatko ima potencijal doprinijeti svojom osobnom snagom i znanjima.

Socijalna i ekonomska vrijednost volontiranja u kriznim situacijama

Volonterstvo je “univerzalna ljudska pojava”, od važne društvene i ekonomske koristi za društvo. Prema istraživanjima (UNISDR), jedna kuna uložena u smanjenje rizika od katastrofa, što znači i u edukaciju volontera, donosi uštedu od sedam kuna prilikom smanjenja štete u kriznoj situaciji. Ipak, socijalna vrijednost volontiranja veća je čak i od ekonomske. Volonteri ulažu svoje vrijeme, vještine, znanja, talente i volju očekujući zauzvrat jako malo. Važno je prepoznati njihov doprinos te ih poticati, isticati vrijednost njihovog doprinosa i odati priznanje za njihov rad. Pojedinačni volonteri, kao i organizirane skupine volontera, mogu ponuditi obilje vještina i resursa koji se mogu koristiti prije, za vrijeme i nakon krizne situacije.